Kosmos ili svemir

Iako su nekada mnogi naucnici tvrdili da svemir i kosmos ne treba u astronomskom smislu poistovjecivati, ova dva pojma imaju potpuno isto znacenje.

Kosmos je pojam koji je prvobitno oznacavao red, ljepotu i harmoniju. Zbog harmonije svijeta, ovaj naziv je Pitagora prenio na naziv svijeta uopste, zato su ga koristili grcki filozofi i u ovom smislu.

Kosmos, svemir, univerzum ili vasiona su sinonimi. To je beskonacno prostranstvo koje nas okruzuje, vremenski prostor u kome plovi mnostvo nebeskih materija.

Nebeska tijela dijelimo: zvijezde, planete, satelite, komete, planetoide, meteore, crne rupe, neutronske zvijezde.

Zvijezde su najrasprostranjenija nebeska tijela u svemiru. To su užarena plinovita tijela. Golim okom možemo vidjeti oko 5000 zvijezda a teleskopom stotine milijardi. Udaljenosti među zvijezdama su ogromne i mjere se svjetlosnim godinama. Svjetlosna godina je put dug oko 9,46 biliona kilometara što ga pređe svjetlost za godinu krećući se brzinom od 299 792 458 m/s.Sunce jeZemlji najbliža zvijezda koja se nalazi na udaljenosti od 149 600 000 km ili 8,3 svjetlosne sekunde. Osim Sunca, najbliža je Proksima Kentaura (Proxima Centauri ili Alpha Centauri) koja je udaljena oko 4,3 SG. Zvijezde se međusobno razlikuju po veličini, boji i sjaju. Najsjajnija zvijezda u sazviježđu Orion je Betelgez,a Antares u sazviježđu skorpion.Na nebu se vide zvjezdani skupovi koji nas doimaju svojim izgledom i zovu se sazviježđa ili konstelacije. Ima ih 88, a najpoznatija su: Veliki i Mali Medvjed, Škorpion, Strijelac i dr. Međutim, zvijezde se prirodno grupišu u veće zvjezdane skupove poznate kao zvjezdana jata ili klasteri. Više takvih zvjezdanih jata činigalaktiku, a galaktike opet tvore galaktičko jato ili metagalaktiku unutar prostora.Naša galaktika se zove Mliječni put ili jednostavno Galaktika, i spiralnog je oblika. Sunce se nalazi na samom rubu jednog njenog rukavca, zajedno sa još nekoliko najbližih zvijezda. Najbliže galaktike našoj su Veliki i Mali Magellanov oblak koji predstavljaju njene prirodne pratioce. Veliki Magellanov oblak je udaljen 179 000, a Mali Magellanov oblak 210 000 SG.

Svemir nije statičan nego dinamičan, tj.sve se mijenja i sve se kreće. Sve u Svemiru plovi i za sve vrijede poznati prirodni zakoni. Teža nebeska tijela uvijek privlače ona lakša, a ona lakša pod uticajem sile gravitacije rotiraju oko tih težih. Ništa se u Svemiru ne dešava slučajno; sve ima svoj uzrok. Svemir je u suštini taman prostor kome se ne nazire ni početak ni kraj; to je svod koji ima dubinu. On nije ni prazan prostor (vakuum), jer je uvijek ispunjen energijom, što svjedoči obilato elektromagnetsko zračenje koje pristiže do nas iz dalekih svemirskih prostranstava.